Dobar dan Vam želim! S poštovanjem pozdravljam predsjednika mađarskog parlamenta, predsjednicu gospođu Máriju Schmidt. S poštovanjem pozdravljam nazočne članove diplomatskog zbora veleposlanika akreditiranih u Mađarskoj, članove vlade, moje stare prijatelje i uopće pozdravljam sve koji su došli.
Želio bih nastaviti tamo gdje je gospođa ministrica stala, jer je ovo dan kada se Mađarska prvi put očituje u raspravi o budućnosti Europske unije, koja je pokrenuta u svibnju. Upravo na današnji dan.
Točno značenje riječi je najvažnija stvar. Ako nema reda u našim riječima, onda nema reda ni u našim mislima.
Ova rasprava je u Europskoj uniji započela u svibnju, pa se tako moje izlaganje ne odnosi na budućnost Europe, nego na budućnost Europske unije. Europa uključuje Norvešku, Švicarsku, Ujedinjeno Kraljevstvo, cijeli Balkan, te sigurno i Ukrajinu i Bjelorusiju, odnosno jamačno i Rusiju do Urala, a i turski svijet zahvaća u zemljopisni prostor koji nazivamo Europom. Europa je fantastična, fascinantna, veličanstvena i neponovljiva kulturna formacija. Ona je čokot niknuo iz vinove loze neponovljivih i međusobno nakalemljenih trsova Akropole, Kapitola i Golgote, nastao međusobnim oplođivanjem ta tri humka, tri brežuljka, kao njihova baština.
Vino se proizvodi na mnogim mjestima širom svijeta, a i europsku kulturu također pokušavaju udomaćiti na brojnim mjestima, ali nikad ne mogu dosegnuti izvorni okus i ljepotu vina bez obzira na to koliko puta ga piju sve do pijanstva. U životu Europe izmjenjivala su se bolja i lošija razdoblja, ali Europa je vječna, a i danas je to, unatoč tomu što odjeća drugih svijetli sjajnije. No, danas nismo na sastanku Umjetničke akademije, gdje se međusobno natječemo u pohvalama grandioznosti našeg kontinenta, već se nalazimo na političkom događaju na kojemu ne razmišljamo o Europi, već o budućnosti Europske unije.
Europska unija je politička formacija koju su stvorili ljudi kako bi zaštitili gospodarske i vojne interese svojih zemalja. Ustrojili su je kao odgovor na političku činjenicu što su nakon Drugog svjetskog rata jednu polovicu Europe zauzeli Amerikanci, a drugu polovicu Sovjeti. Europska unija stvorena je kako se ne bi izgubila nada da će jednom o sudbini Europe opet moći odlučivati Europljani.
Poštovane dame i gospodo!
Frankfurter Allgemeine Zeitung na temelju jednog istraživanja piše da je u lipnju 2021. samo 45 posto Nijemaca reklo da svoje mišljenje može slobodno izraziti, dok je 44 posto njih zastupalo suprotno mišljenje. Ispitanici kažu da se lako mogu opeći ako kažu što doista misle o islamu, o patriotizmu ili domoljublju. Václav Klaus, koji je od svih bivših političkih čelnika čovjek čiji duh svijetli najdalje u budućnost, kaže da se čovjek, obitelj i nacija istovremeno nalaze izloženi napadu, čime se ugrožava europska budućnost. Potpredsjednica Europskog parlementa gospođa Barley kaže da Mađarsku i Poljsku treba izgladniti. Jedan od potpredsjednika odbora kaže za jednu državu članicu Unije, upravo za nas, da smo bolesna demokracija. Što se dogodilo s našom Europskom unijom?
Poštovane dame i gospodo!
Unija je 2008. godine davala 25 posto svjetskog BDP-a, odnosno bruto domaćeg proizvoda, a 2019. samo 18 posto. Unija je 2008. godine davala 22 posto ukupne svjetske industrijske dodane vrijednosti, a 2019. pak 15 posto. Među pedeset najvećih svjetskih tvrtki, 2001. godine bilo je nih četrnaest europskih, a danas ih je samo sedam. Među deset najvećih svjetskih financijskih centara nema niti jednoga mjesta koje se nalazi u Europskoj uniji. Prije trideset godina je Europska unija prijavljivala sedam puta više patenata od Kine, a danas pak Kina daje četrnaest puta više patenata od Europske unije. U posljednjih 25 godina je u svijetu osnovano 20 takvih tvrtki čija vrijednost prelazi preko sto milijardi dolara. Od toga je devet američkih, osam kineskih, dok europskih tvrtki nema među njima. U proteklih trideset godina Sjedinjene Američke Države povećale su svoje vojne izdatke za više od 30 posto, Kina za devet puta ili za 900 posto. Unija međutim, i dalje stoji na istom mjestu, tamo gdje je stajala trideset godina. Među deset zemalja s najvećom vojnom potrošnjom na svijetu, ostale su još samo dvije zemlje iz Europske unije. Što se dogodilo s našom Europskom unijom?
Poštovane dame i gospodo!
Samo četvrtina građana Europske unije misli da će sljedeća generacija živjeti bolje od današnjega naraštaja. Pedeset i sedam posto Francuza, 53 posto Belgijanaca i 44 posto Nijemaca smatra da će idući naraštaji Francuza, Belgijanaca i Njemaca živjeti lošije nego što žive danas. Kamo je nestao europski san? Što se dogodilo s našom Europskom unijom? Prema studiji Instituta Bertelsmann iz 2016. godine, jedinstveno unutarnje tržište generira dodatni prihod za države članice. Istina, ne u jednakim omjerima. Računajući po glavi stanovnika to Nijemcima znači višak od 1046 eura, Francuzima višak od 1074 eura, Mađarima višak od 408 eura, a Poljacima pak višak od 382 eura. Dakle, uočljiva je divergencija umjesto konvergencije.
Prema analizi također njemačke tvrtke CEP iz 2017. godine, samo su Njemačka i Nizozemska na dobitku s eurom, i ostat će na dobitku, dok su sve ostale države eurozone pretrpjele velike gubitke. Što se dogodilo s našom Europskom unijom?
Poštovane dame i gospodo!
Danas je mađarski Dan slobode. Trideset godina smo slobodni. Prošlo je trideset godina otkako smo pobijedili u Hladnom ratu. Predsjednik Reagan je promijenio smjer i pokrenuo je odlučujuću bitku Hladnog rata. Hrabrošću dobivenom od poljskog pape, poljska Solidarnost dokazala je da Sovjeti više nemaju snage upotrijebiti vojsku i nasilje, to jedino sredstvo koje je održavalo socijalistički tabor. Revolucionarna 1956. već je stvar prošlosti.
A sedam godina kasnije, hrabrošću dobivenom od Poljaka, narodi Srednje Europe, svi mi, postrojili smo se uz Poljsku i 1989.-90. godine pobijedili u posljednjem boju Hladnog rata. Mi smo bili tamo. Mi znamo da sloboda nije stigla sama od sebe, nego smo ju izborili. Komunizam se nije urušio, nego smo ga svrgnuli. Berlinski zid nije pao, već smo ga mi srušili. Sovjeti nisu izašli, nego smo ih mi istisnuli. Spretno smo, bez gubitka krvi, hrabro i lukavo svrgnuli, srušili, istisnuli i izborili. I danas smo isti ljudi kao što smo bili: posljednji do danas živući europski borci za slobodu. Povijest Europe nije se promijenila, nego smo je mi promijenili. Znamo da se sada, kada se Europska unija nalazi u nevolji, ona neće sama od sebe poboljšati, transformirati i krenuti ispravnim putem. Mi ju moramo popraviti, transformirati i vratiti na pravi i svojedobno uspješni put.
Poštovane dame i gospodo!
Danas su Europskoj uniji opet potrebni upravo takvi borci za slobodu, kao što smo mi.
Poštovana konferencijo!
Danas formuliramo teze. Teze s kojima mađarska vlada pridonosi paneuropskoj raspravi o budućnosti Europske unije, a na tragu kojih će, nadamo se, slijediti slična rezolucija mađarskog parlamenta.
Naša prva teza je da koračamo prema Europskoj uniji imperijalnog karaktera. Umjesto Europe nacija, u Bruxellesu se gradi jedna europska superdržava za koju nitko nije dao ovlasti. Nema europskog demosa, već postoje samo nacije. A bez demosa se ne može graditi demokracija, pa zato izgradnja bruxelleskog imperija nužno dovodi do nedostatka demokracije. Mi pak želimo nešto sasvim drugo. Želimo demokraciju u demokracijama, čiji se temelji nalaze u europskim nacijama. Nemojmo se bojati reći da mi demokrati pozicionirani na nacionalnim temeljima stojimo nasuprot graditelja imperija, koji su zapravo, ujedno i protivnici demokracije.
Druga naša teza je da Bruxelles sada vode oni koji integraciju ne vide kao sredstvo, već kao cilj, kao sam po sebi postojeći cilj. Zbog toga žele nadjačati svaki nacionalni interes i tradicionalne vrijednosti. Pravni sustav i institucije EU-a ne spriječavaju ta nastojanja, već ih dapače pomažu. Zato naši politički suparnici nastoje oslabiti prirodne zajednice na kojima se temelji europska kultura. Na njihovu nišanu nalaze se nacija, regije, kršćanske i židovske crkve, obitelji. Stoga mađarska vlada kaže de se prvom mogućom prilikom iz Temeljnog ugovora EU-a treba izbrisati izraz „ever closer union”.
Naša treća teza je da je Bruxelles znatan dio svoje moći eksternalizirao i predao mrežama koje su organizirane izvan Europe i kojima se upravlja izvan našega kontinenta, u prvom redu mrežama Georga Sorosa i interesima američkih demokrata koji stoje iza njih. To se događa na sljedeći način. Kao prvi korak, odbor je umjesto politički nepristranog položaja čuvara Ugovora pretvoren u političko tijelo. To nije počelo u tajnosti, nego javnom objavom predsjednika Junckera. U zagradi napomenimo da je to razlog zašto Britanci i Mađari nisu podržali reizbor predsjednika Junckera i to je u konačnici dovelo i do Brexita. Zatvorimo zagradu. Drugi je korak taj da odbor, koji je pretvoren u političko tijelo, odluči sastaviti izvješća o vladavini prava u državama članicama Unije. Međutim, ta izvješća za pojedine zemlje ne sastavljaju se na temelju mišljenja, dokumenata ili činjeničnih priopćenja država članica. Taj se posao povjerava nevladinim udrugama i udrugama pseudo-civilnog društva u državama članicama, koje su zapravo političke organizacije, koje obično, gotovo bez iznimke, diljem cijeloga kontinenta pripadaju mreži Georgea (György) Sorosa, što ni one same ne poriču. Treći korak u tom procesu je kada te udruge na temelju svojih podataka i mišljenja ocjenjuju demokratski izabrane nacionalne vlade, želeći pritom kazniti one među njima, koje im se ne sviđaju. Riječ je o zloporabi vlasti, i to one vlasti koju su države članice prenijele na odbor.
Naša četvrta teza je da će se bez zajedničkog gospodarskog uspjeha Europska unija raspasti. Ideja Unije temelji se na jednostavnoj pretpostavci da države članice mogu zajedno postići veći gospodarski uspjeh nego svaka pojedinačno. Ako se ispostavi da smo pojedinačno ekonomski uspješniji ili to možemo biti, onda je to kraj Europske unije. Zbog toga mi kao pristaše Europske unije smijemo podupirati samo onu politiku koja je usmjerena isključivo na zajednički gospodarski uspjeh. Danas se Bruxelles umjesto toga, bori sam sa sobom, sa svojim državama članicama, kojima docira, prijeti, prisiljava ih i kažnjava, to jest zloupotrebljava svoju moć i time razbija samu sebe.
Peta naša teza je da će sljedeće desetljeće biti doba opasnih izazova: seobe naroda, migracija, epidemija i pandemije. U tom opasnom razdoblju treba se stvoriti sigurnost i biti uspješan na polju svjetskoga godspodarstva. Obnova europske demokracije preduvjet je uspjeha. Radi zaštite nacionalnog i ustavnog identiteta država članica, trebalo bi stoga osnovati novu instituciju uz uključivanje i sudjelovanje ustavnih sudova država članica.
Naša šesta teza je da se Europski parlament pokazao kao slijepa ulica europske demokracije. Zastupa samo vlastite stranačke, ideološke i institucionalne interese. Ne pridonosi jačanju moći Europske unije, nego ju slabi. Zbog toga bi trebalo znatno povećati ulogu nacionalnih parlamenata, a nacionalna zakonodavna tijela bi trebala slati zastupnike u Europski parlament po uzoru na Parlamentarnu skupštinu Vijeća Europe. Osim toga se nacionalnim parlamentima treba dati pravo da mogu zaustaviti zakonodavni postupak Unije ako utvrde da se njime krši nacionalna nadležnost, dakle bi trebalo uvesti postupak crvenog kartona.
Naša sedma teza koju ističemo kao ceterum censeo jest da Srbija mora biti primljena. Veći je interes Unije za prijemom Srbije u članstvo, nego što je to interes srpske strane. Ta se činjenica mora primiti na znanje i mora ih se primiti u EU.
Poštovane dame i gospodo,
Povijest sada nudi priliku na pladnju. Počela je ova rasprava te konačno možemo otvoreno govoriti o problemima, o svemu što nije u redu i tišti građane država članica. Podij je također postavljen za nas, nadam se da ga vidim onakvim kakav jest, te je potrebna samo odgovarajuća intelektualna hrabrost da ga koristimo za vlastite potrebe. Dobili smo priliku zaustaviti sovjetizaciju Europske unije i moskvaizaciju Bruxellesa. Mi znamo kakva opasnost prijeti, jer živimo slobodno tek 30 godina. Uvijek smo mi bili borci za slobodu Europe. Mi smo se izborili za slobodu, a naši prijatelji na Zapadu su je pak naslijedili. Kakva razlika! Imajmo dovoljno intelektualne i političke hrabrosti i uvidimo da su se vremena promijenila. Prije trideset godina smo vjerovali da je Europa naša budućnost, a sada već vidimo da smo mi budućnost Europe. Usudimo se biti demokrati i borci za slobodu i u Bruxellesu, jer samo iz toga se može roditi nova europska renesansa.
Dobri Bog je iznad svih nas, a Mađarska ispred svega! Naprijed, Mađarska, naprijed, Mađari!